OPŠTINSKA UPRAVA

OPŠTINSKA UPRAVA OPŠTINE PRNJAVOR

CENTRALA: 051/660-588

ŠEF KABINETA NAČELNIKA

lok. 122

ODNOSI SA JAVNOŠĆU

lok. 122

SEKRETARICA NAČELNIKA

lok. 101

STRUČNA SLUŽBA SKUPŠTINE

lok. 110

SLUŽBENIK ZA INFORMISANJE

lok.102

SEKRETAR SKUPŠTINE

lok. 231

INFO PULT ŠALTER SALE

051/490-498

ŠEF ŠALTER SALE

lok. 132

SLUŽBENIK ZA PITANJA NACIONALNIH MANJINA

051/660-152

SEKRETARIJAT PRIVREDNOG SAVETA

051/660-152

INFORMACIJE ZA PRIVREDNIKE I PREDUZETNIKE

lok. 232

INFORMACIJE U VEZI KOMUNALNE NAKNADE

lok. 120

INFORMACIJE U VEZI IZDAVANJA DOZVOLA

lok. 220

UVID U PROSTORNO-PLANSKU DOKUMENTACIJU

lok. 219

INFORMACIJE U VEZI IZDAVANJA PARKIN KARATA

lok. 120

ODSJEK ZA CIVILNU ZAŠTITU

lok. 105

INFORMACIJE U VEZI ZAKUPA JAVNIH POVRŠINA

lok. 120

PRIJAVA KVAROVA NA JAVNOJ RASVJETI

lok. 119

PRIJAVA OŠTEĆENJA NA VERTIKALNOJ SAOBRAĆAJNOJ SIGNALIZACIJI

lok. 119

DEBLOKIRANJE VOZILA ZBOG NEPLAĆENOG PARKINGA

051/660-151

INFORMACIJE O RJEŠENJIMA ZA GRADSKO-GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE I RENTU

lok. 121

INFORMACIJE U VEZI POLJOPRIVREDNIH PODSTICAJA

051/660-860

INFORMACIJE IZ OBLASTI BORAČKO-INVALIDSKE ZAŠTITE

lok. 206

VAŽNIJI TELEFONI

Hitna pomoć 124
Vatrogasci 123
Policija 122
Tačno vrijeme 125
Dom zdravlja Prnjavor – centrala 051/660-900
KP „Vodovod“ a.d. Prnjavor 051/655-468
KP „Park“ a.d. Prnjavor 051/660-685
Elektrodistribucija RJ Prnjavor 051/663-240
Osnovni sud Prnjavor 051/660-494
Fond zdravstvenog osiguranja RS RJ Prnjavor 051/665-441
Fond PIO RS RJ Prnjavor 051/640-200
Poreska uprava RS RJ Prnjavor 051/640-030
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravna poslove RS PJ Prnjavor 051/660-572
Biro za zapošljavanje 051/660-688
Šume RS ŠU Prnjavor 051/660-950
Centar za socijalni rad Prnjavor 051/660-428
Centar za kulturu 051/663-758
JU Narodna biblioteka Prnjavor 051/660-893
JU Dječiji vrtić „Naša radost“ 051/655-434
Autobuska stanica 051/660-462
Auto – moto društvo Prnjavor 051/665-451
Gimnazija Prnjavor 051/660-346
JU Centar srednjih škola „Ivo Andrić“ Prnjavor 051/640-472
Osnovna škola „Branko Đopić“ Prnjavor 051/660-009
Osnovna škola „Nikola Tesla“ Prnjavor 051/660-413
Osnovna škola „Meša Selimović“ Lišnja 051/682-243
Osnovna škola „Miloš Crnjanski“ Potočani 051/681-111
Osnovna škola „Vuk Karadžić“ Donji Vijačani 051/687-074
Osnovna škola „Ivo Andrić“ Kulaši 051/666-118
Osnovna škola „Sveti Sava“ Smrtići 051/668-653
Osnovna škola „Petar Kočić“ Šibovska 051/684-122
Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Prnjavor 051/655-411

 

KONTAKT

OPŠTINA PRNJAVOR

Karađorđeva br. 2
78 430 Prnjavor
Republika Srpska/BiH
Imjel: [email protected]
Telefon: 051/660-588 centrala

KABINET NAČELNIKA OPŠTINE

Telefon: 051/663-740
Faks: 051/663-740
Imejl: [email protected]

KABINET PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

Telefon: 051/660-340
Faks: 051/663-740
Imejl: [email protected]

ОПШТИНА ПРЊАВОР

Адреса: Карађорђева бр. 2, 78 430 Прњавор

Телефон: 051/663-588 централа

Имеjл: [email protected]

КАБИНЕТ НАЧЕЛНИКА ОПШТИНЕ

Телефон: 051/663-740

Факс: 051/663-740

Имејл: [email protected]

КАБИНЕТ ПРЕДСЈЕДНИКА СКУПШТИНЕ

Телефон: 051/660-340

Факс: 051/663-740

Имејл: [email protected]

 

NACIONALNIKANE MINORITETURA

Nacionalnikane minoriteturengo nakhlipe pe opštinate Prnjavor pašimata

Pe agoripeste 19. šelbršutnipeste, buhlipe opštinako Prnjavor, savo e 19. šelbršutnipeste sasacira bešavno, bešen thanbešutnura andari Istočnathaj Centralna Evropa Uzo bare migracije, najisaren e Austrougarskane politikaće, opština Prnjavor istarel multietnikaki thaneski fizionomija. Koring varese podatkura, pe agoripeste 20. šelbršutnipeste, pe opštinaki Prnjavor pašimata sasabešavno paša 20 avrečhande etnikake grupura, thaj Prnjavor e čačipesa sasa akhardo „Cikni Evropa“ jal „Evropa e Ciknipeste“. Anglune thanbešavne si Italijanura, 1881. bršeste thaj bešen e opštinakegaveste Štivor. E tomneste 1894. bršeste, ando Maćino brdo avile Česura thaj koring varese paćapende von indjarde kolumpira ande Bosnathaj Hercegovina. Ande pašimata kataro nakhlo prnjavoresko srezo 1892.bršestećerde bešipePoljakura. Pe agoreste e Dujto themesko maripesko Vlada Poljkske akhrada Poljakura save ćerde migracija andari phuvjate te iren palal ćhere. Kana mukle opštinaki Prnjavor pašimata von vaćarde: „Amen sam manuša e duj ilenca, jekh si ande Poljska, thaj dujto ande djilabardini Bosna“. Anglune njemcikane familije avile 1888. bršeste, thaj deš bršengo athoska avile Ukrajincura. Naj si kote čače podatkura e vaktese kana avile Roma, numaj kote si podatko kaj Roma avile pe Balkanski pašimata angla buteder deso 700 bršengo, thaj pala gova vaćaren phurane opral-limoreske spomenikura. Mađarura astarde o than kataro 1900. džiko 1910. bršeste. Cikneder džindo si bešavno e Slovakurenca, Bugarenca, Rumunenca thaj aver narodenca. Von avile e grastenca thaj vordonenca thaj e avrečhande etnologijensa thaj etnografijensa. Pe gova dromeste von mukle pala sajekh piro štembiljo/tato pala peske siklipa thaj kultura. Jekhethano džuvdipe pe gova pašimata semnisardo si e phare desisajvipenca thaj ćerda ambijento pala paćape thaj tolerancija savi si but dešbršengi karakteristika e Prnjavoreste. Odolese e barikanipesa adjive indjaren o anav „Cikni Evropa“.

Nacionalnikane minoritetura adjive

Koring ramosaripese/popisese 2003. bršeste, ande Prnjavor dživisaren 1452 nacionalnikane minoriteturenge dženura, so si 10% kataro sasto nacionalnikano minoriteturengo džindoandeRepublika Srpska.  Nacionalne minoriteturenge ande Prnjavor si-len baro inćaripe katare opština Prijedor pala finansiripe pala manifestacija thaj projektura save ćeren krzo lenge amalipa.

Nacionalnikano minoriteturengo Festivaloe opštinake Prnjavor „Cikni Evropa“ si internacionalni manifestacija pe save si kulturake-artistikane amalipa andari sasti Republika Srpska thaj Bosna thaj Hercegovina, phuvja andaro regiono, matične phuvja nacionalnikane minoriteturenge dženura (Češka, Poljska, Italija, Ukrajina), phuvja savi si dženura ande Evropaki Unija thaj aver.  Festivalodikhen majcira 2000 musafirura andari phuv thaj andare avralutnipe, thaj musafirura si bare funkcionerura (predstavnikura izvršne vlasti) andari Republika Srpska, Bosnathaj Hercegovina thaj andare phuvja andaro regiono, ambasadura pala matične phuvja e nacionalnikane minoriteturenge dženura save dživisaren pe opština Prnjavor, nacionalnikane minoriteturenge amalipa thaj lenge predstavnikura thaj dženura andare phjuvja thaj andare avralutnipe, thaj predstavnikura andaro Turvinjipe/Savjeto e Evropako.

Fundesko resipe e Festivalesko pala nacionalnikane minoriteturengo opštinako Prnjavor  „Cikni Evropa“ si promocija thaj arakhipe e tradicijako, e kulturako, e čhibako thaj e siklipesko pala nacionalnikane minoritetura save dživisaren pe opština Prnjavor. Uzo gova lesko resipe si  promocija pala jekhethano šukaripe thaj avrečhandipe so si karakteristika pala opština Prnjavor, thaj arakhipe thaj zuralipe pala phure thaj nevekooperacije e phuvjasa save si matične phuvja pala nacionalnikane minoriteturenge dženura pe opština Prnjavor.

Baro resipe e Festivalesko si promocija pala opština Prnjavor, thaj pala regiono, palpale pala opštinura ande banjalučki regija, ande turizmo, kultura thaj bući, pala pe e čačipese kaj si festivaleske musafirura andari Češka, Poljska, Ukrajinathaj Italija, thaj phuvja e regioneste. Pe Festivalo, uzo ćhelipa  save si karakteristika pala nacionalnikane minoriteturenge dženura thaj lenge matične phuvja šaj te roden gastronomske specijalitetura e tradicionalnikane ćiravdipengo e gova phuvjendar.  E festivalesa si organizirime e pindžarde turistikane thaneske dikhipa thaj malavipa ande opština Prnjavor thaj ande perutne opštinura. Odolese, gova manifestacija si-la pozitivno dikhipe pala promocija thaj bajrovipe e  turizmosko e saste regijako.

Opština Prnjavor pala gova manifestacijaćerel organizacija e kooperacijasauzo „Savezo nacionalnikane minoritetura opštinake Prnjavor“ thaj uzo sako opštinako nacionalnikano minoriteturesko amalipe  (amalipe Poljakura, Čehura, Ukrajincura, Italijanura, Roma thaj Crnogorcura).

Festivalo inćardol pe ando milajesko vakto.

Pe pašimata ande opština Prnjavor aktivno ćeren bući 9 (inja)nacionalne minoriteturenge amalipa:

UKPD „Taras Ševčenko“, predsjedniko – Ivan Nešić
Tel: +387 (0)66-432-880
E-mail: [email protected]

Amalipe e Ukrajincurengo „Zlatni Klas“, predsjedniko – Mihal Hemun
Tel: +387 (0)66-749-004
E-mail: [email protected]

Amalipe e Italijancurengo Štivor, klubo Trentini predsjedniko – Stjepan Moreti
Tel: +387 (0)66-935-126
E-mail: [email protected]

Amalipe e Čehurengo „Češka beseda“ Maćino Brdo, predsjedniko – Zdenka Hajek
Tel: +387 (0)65-421-029
E-mail: [email protected]

Amalipe e Poljakurengo thaj amalengo „Boleslaviec“ , predsjedniko – Igor Kanjski
Tel: +387 (0)66-850-412
E-mail: [email protected]

„Udruženje Roma opštine Prnjavor“ , predsjedniko – Nenad Mirković
Tel.: +387 (0)65-773-615
E-mail: [email protected]

Amalipe e Romengo „Romska djevojka – Romani Ćej“, predsjedniko – Snježana Mirković
Tel.: +387 (0)66-020-547
E-mail: [email protected]

Amalipe e Crnogorcurengo „Lovćen“, predsjedniko – Predrag Miranović
Tel: +387 (0)65-693-988
E-mail: [email protected]

„Savez nacionalnih manjina opštine Prnjavor“, predsjedniko – Franjo Rover
Tel: +387 (0)65-750-743
E-mail: [email protected]

FORURA PHRALA

Boleslaviec  (Republika Poljska)

Foro Boleslaviec arakhel pe pe jugozapadoe Poljskateando regiono Donji Šlonsk. Durado si 123 km kataro Vroclav savo si administrativnikano centro pala Vojvodstvo Donji Šlonsk. Kataro Prnjavor foro Boleslaviec si durado 1094 km. Leski lungi tradicija ande ćerdipe pala majlačhe keramikane vasura, Boleslaviec si internacionalno pindžardotalo anav „Foro e keramikako“.

Ćhinadino jekhipe katari kooperacija si semnisardo 1974. godine, thaj athoska pale semnisardo 1988. bršeste, thaj pale 2006. bršeste.

Džindo ethanbešutnurenge: 40.837

Načelniko: Piotr Roman

Foreski Web rig: www.um.boleslawiec.pl
Foreski Prezentacija: www.youtube.com/watch?v=WR6oauBkR0c
Promo video: www.youtube.com/watch?v=K-WK6c6numA


Srezo Boleslaviec (Powiat Boleslawiec)

Srezo Boleslaviec e administrativnesa centresaande Boleslavac ande gova organizacionikani forma trajil kataro administativnikani reforma 1999. bršeste. Si-les 6  thenenge amalipa (gmina – pl.): Osiječnica, Gromadka, Boleslaviec, Novogrođec, foro Boleslaviec thaj Varta Boleslaviečka.

  1. bršeste ećhinade jekhipesa maškari FNR Jugoslavijathaj Republika Poljskaavilo šajipe pala iripe pala e poljska reemigracija savi džiko gova vakto bešla pe sjevero e amare phuvjate, thaj majbutdženengi sasa pe srezo Prnjavor. Prdal pe 18.000 Poljakura djele avral e gova thanedar thaj avile andre srezo Boleslaviec.

Ćhinadino jekhipe katari kooperacija si semnisardo 1974. bršeste, thaj pale semnisardo 16.04.2015. bršeste.

Džindo ethanbešutnurenge: 88.343

Načelniko: Tomaš Gabrizjak

Web rig palasrezo: www.powiatboleslawiecki.pl
Promo video: www.youtube.com/watch?v=9bomgLw46CE


Židačev (Ukrajina)

Foro Židačev si ando istočno kotor ande Ukrajina 63 km kataro regionalno centro Lavov. Kataro Prnjavor Židačev si durado 995 km.

Anav e foresko angluno drom sasa mothodino ando XII šelbršutnipeste, džiko ando XIV astarda te avel jekh maškare aver centra andi govavakteski Galicija.

Ćhinadino jekhipe katari kooperacija si semnisardo 15. septembro 2011. bršeste.

Džindo ethanbešutnurenge:  11.683

Načelniko: Levko Volodimir Semenovič

ForeskiWeb rig: www.zhydachiv-meriya.lviv.ua
Foreski Prezentacija: www.youtube.com/watch?v=qUbfqwnffBw
Promo video: www.youtube.com/watch?v=NgNRNLLGQXA


Boskovice (Češka Republika)

Foro Boskovice si ando sjeverno kotor ande Južna Moravska pašimata. Durado si 42 km kataro  regionalnocentro Brno, thaj kataro Prnjavor 752 km. Iklilo ande maškaripe ande XIII šelbršutnipesteso adjive mothoven but arheološka rodipa,  dizura thaj  dvorcura.

Ćhinadino jekhipe katari kooperacija si semnisardo 23. marto 2013. bršeste ande Prnjavor.

Džindo ethanbešutnurenge: 11.504

Načelniko: Ing. Jaroslav Dohnálek

Foreski Web rig: www.boskovice.cz
Promo video: www.youtube.com/watch?v=_cR_oVT4qYw

 

 

 

 

 

CIKNI EVROPA

Pe agoripeste 19. šelbršutnipeste, buhlipe opštinakoPrnjavor, savo e 19. šelbršutnipeste sasacira bešavno, bešen thanbešutnura andari Istočnathaj Centralna Evropa. Uzo bare migracije, najisaren e Austrougarskane politikaće, opština Prnjavor istarel multietnikaki thaneski fizionomija. Koring varese podatkura, pe agoripeste 20. šelbršutnipeste, pe opštinaki Prnjavor pašimata sasabešavno paša 20 avrečhande etnikake grupura, thaj Prnjavor e čačipesa sasa akhardo „Cikni Evropa“ jal „Evropa e Ciknipeste“. Anglune thanbešavne si Italijanura, 1881. bršeste thaj bešen e opštinakegaveste Štivor. E tomneste 1894. bršeste, ando Maćino brdo avile Česura thaj koring varese paćapende von indjarde kolumpira ande Bosnathaj Hercegovina. Ande pašimata kataro nakhlo prnjavoresko srezo 1892.bršestećerde bešipePoljakura. Pe agoreste e Dujto themesko maripesko Vlada Poljkske akhrada Poljakura save ćerde migracija andari phuvjate te iren palal ćhere. Kana mukle opštinaki Prnjavor pašimata von vaćarde: „Amen sam manuša e duj ilenca, jekh si ande Poljska, thaj dujto ande djilabardini Bosna“. Anglune njemcikane familije avile 1888. bršeste, thaj deš bršengo athoska avile Ukrajincura. Naj si kote čače podatkura e vaktese kana avile Roma, numaj kote si podatko kaj Roma avile pe Balkanski pašimata angla buteder deso 700 bršengo, thaj pala gova vaćaren phurane opral-limoreske spomenikura. Mađarura astarde o than kataro 1900. džiko 1910. bršeste. Cikneder džindo si bešavno e Slovakurenca, Bugarenca, Rumunenca thaj aver narodenca. Von avile e grastenca thaj vordonenca thaj e avrečhande etnologijensa thaj etnografijensa. Pe gova dromeste von mukle pala sajekh piro štembiljo/tatopala peske siklipa thaj kultura. Jekhethano džuvdipe pe gova pašimata semnisardo si e phare desisajvipenca thaj ćerda ambijento pala paćape thaj tolerancija savi si but dešbršengi karakteristika e Prnjavoreste. Odolese e barikanipesa adjive indjaren o anav „Cikni Evropa“.

PHIRAVNO PALA INVESTITORURA