Pe agoripeste 19. šelbršutnipeste, buhlipe opštinakoPrnjavor, savo e 19. šelbršutnipeste sasacira bešavno, bešen thanbešutnura andari Istočnathaj Centralna Evropa. Uzo bare migracije, najisaren e Austrougarskane politikaće, opština Prnjavor istarel multietnikaki thaneski fizionomija. Koring varese podatkura, pe agoripeste 20. šelbršutnipeste, pe opštinaki Prnjavor pašimata sasabešavno paša 20 avrečhande etnikake grupura, thaj Prnjavor e čačipesa sasa akhardo „Cikni Evropa“ jal „Evropa e Ciknipeste“. Anglune thanbešavne si Italijanura, 1881. bršeste thaj bešen e opštinakegaveste Štivor. E tomneste 1894. bršeste, ando Maćino brdo avile Česura thaj koring varese paćapende von indjarde kolumpira ande Bosnathaj Hercegovina. Ande pašimata kataro nakhlo prnjavoresko srezo 1892.bršestećerde bešipePoljakura. Pe agoreste e Dujto themesko maripesko Vlada Poljkske akhrada Poljakura save ćerde migracija andari phuvjate te iren palal ćhere. Kana mukle opštinaki Prnjavor pašimata von vaćarde: „Amen sam manuša e duj ilenca, jekh si ande Poljska, thaj dujto ande djilabardini Bosna“. Anglune njemcikane familije avile 1888. bršeste, thaj deš bršengo athoska avile Ukrajincura. Naj si kote čače podatkura e vaktese kana avile Roma, numaj kote si podatko kaj Roma avile pe Balkanski pašimata angla buteder deso 700 bršengo, thaj pala gova vaćaren phurane opral-limoreske spomenikura. Mađarura astarde o than kataro 1900. džiko 1910. bršeste. Cikneder džindo si bešavno e Slovakurenca, Bugarenca, Rumunenca thaj aver narodenca. Von avile e grastenca thaj vordonenca thaj e avrečhande etnologijensa thaj etnografijensa. Pe gova dromeste von mukle pala sajekh piro štembiljo/tatopala peske siklipa thaj kultura. Jekhethano džuvdipe pe gova pašimata semnisardo si e phare desisajvipenca thaj ćerda ambijento pala paćape thaj tolerancija savi si but dešbršengi karakteristika e Prnjavoreste. Odolese e barikanipesa adjive indjaren o anav „Cikni Evropa“.