Opština Prnjavor si maškaripe savo si lačho pala bući thaj džuvdipe. Pindžardi si sar multietnično, multikulturalno than, thajodolese indjarel o anav „Cikni Evropa“. Baro džindo e nacionalnikane minoritetura save džuvden pe opštinaki pašimata (Ukrajincura, Poljakura, Česura, Italijanura thaj aver) phanden uzo matične phuvja thaj si-len piri kultura thaj bućaki kooperacija.

BRC „Banja Kulaši“ istareltermomineralno paj thaj mothovel angluno turistikano molipe pe phuvjate kaj si opština Prnjavor. E foreske maškaripestar durado si 14 kilometrura, thaj sar sastipesko centro pinžardo si kataro Austro-Ugarsko vakto. Ande sasti Evropa šaj te roden  trin pajeske xajingura save si-len gova karakteristika.

Ergela „Vučijak“ si jekh kotor katari slovenačka ergela ande Lipica, thaj majpindžardi si ergela andaro nakhlo Jugoslavijakovakto.  Adjive ande ergela si-len but grasta- lipicanura, thaj von si but specijalne odolese so si-len šov ratenge linijura thaj dešopandž roduragrasnjango, so si garancija pala baro genetsko potencijalo pala majlačhi grastengi rasa.

Khandjiri brvnara ande Palačkovci sasa sasti ćerdini e balane kaštendar/kopačiendar ando 1843. bršeste. Gova kulturako spomeniko si pala  apostoluren Petar thaj Pavle.

Manastir Stuplje bešel e gaveste Gornji Vijačani pe granica kaj si Prnjavor thaj Čelinac opština, uzo dorjav/len Manastirka. O manastiro si ćerdino pala Sumnalo arhanđelo Mihail. Šaj te avel kaj sasa ćerdino ando XIII šelbršutnipeste, thaj kaj sasa perado pala vakto kana thagarde Xoraxajura.    E manastiresko fundo sasa phučardo ando 1994. bršeste. Kataro gova vakto trajil nevljardipe pala gova maškaro-šelbršengo manastiro.

Barorro paj/ jezero Drenova si vještačko akumulacionikano barorro paj savo si durado deš kilometura e forestarthaj mothovel jekh majatraktivnikano than pala mačhengo astaripe ande BiH.  Si-les epiteto sar inkaldo mačhengo astaripesko than. Kate avile astarde bare mačhe – somura phare prdal pe 100 kilogramura.

Plajin Ljubić si-la majbaro opresko agor (Svinjar 594 metrura) vučipe, thaj si-la forma sar xarni thaj buhli piramida.  Naj si vuči plajin, numaj si-la phare riga thaj baro kotoresko reljefo.  Baro barvalipe flore thaj faune dije vošeski eksploatacija thaj bajrajdo džamutrengo thaj mačhengo astaripesko turizmo. Sar xarni thaj lačhi plajin pala musafiren, Ljubić si but popularni pala plajinako džajipe.

Dorjav/len Ukrina thaj pajesko luludjipe fenomeno

I len Ukrina astarda laki anav e madjarske/hungareske alavestar “Ugrina” so si o galbeno/dukato odolese so upruno kotor indjarel xarkum/pirdi – jal indjarel sumnaj -sumnakuni len. Ukrina naj-la klasikani xajing, voj astarel sar phandipe duj lenurra Bistrica thaj Lukavac, barvali si  thaj si-la „parno mačho“ (bijelica, crvenperka, klen, babuška, plotica, deverika thaj aver), thaj „plemenitomačho“ (šaran, som, smuđ thaj štuka).

Ande milajeske raćura ando augusto paša o len si but pajeske insektura, paparugura save dživisaren ande larvaki forma pe lenake fundeste trin bršengo. Ando momento kana trubuj te aven neve insektura thaj paparugura, e fundestar von dije efekto sar o len luludjisarel. Gova fenomeno si pindžardo sar „Ukrinski luludji“, thaj mothovel baro naturalno barvalipe, savo si pindžardo numaj pala lenura Tisa thaj Hoangho (Kina). Gova insektura (Ephemeroptera) si bindikatura pala užo thaj bimelalo paj.